Primjer dobre razvojne prakse ili mogući requiem za Prvu hrvatsku tvornicu ulja?

 

U utorak 14. lipnja u 18:30 sati u Oris Kući arhitekture (Ulica kralja Držislava 3 u Zagrebu), u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust održat će se okrugli stol "Očuvanje i revitalizacija industrijske baštine grada Zagreba". 

 

Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust organizira i provodi projekt „Paralelni tragovi, Tvornica iz povijesti – ulaganje u kulturne promjene”, kojim želimo potrebe i probleme zagrebačke baštine podijeliti s građanima i posjetiteljima grada. Polazimo od uvjerenja da je kulturna baština izvor znanja koja ujedinjuje ljude, koja nas potiče na razvoj i revaloriziranje kulture sjećanja, koja oživljava uspomene, ali isto tako koja generira dublji pogled i razumijevanje naše sadašnjosti i budućnosti.

Napušteni industrijski prostori i sjećanja na njihove funkcije u životu grada, uvijek su suvremena materijalna i nematerijalna baština. Pitanje je „što dalje s njom?” i „kakva je budućnost kulturne i napose industrijske baštine?”

 

Jedno od takvih napuštenih industrijskih kulturnih dobara u Zagrebu jest i zgrada strojarnice i kotlovnice Prve hrvatske tvornice ulja, koja nije samo industrijska baština, već je i nematerijalna baština koja se sastoji od povijesti, mjesta, ljudi, tradicije, sjećanja i osobnih priča koje su pridonijele stvaranju grada Zagreba iz vremena početka 20. stoljeća. Ali, i Zagreba kakvog danas poznajemo, i to upravo kroz uloge aktera mogućih promjena u poziciji i budućnosti industrijske baštine, a koji bi trebali poticati njezinu kulturnu, socijalnu i edukativnu uključenost u ekonomski razvoj grada. Što se događa kada društveni akteri u tome zakažu ili ne idu u korak s potrebama vremena i grada?

Grad Zagreb je 2017. godine od tvrtke Tehnika otkupio zgradu Prve hrvatske tvornice ulja za potrebe budućeg Centra tolerancije. Od tada do danas se ništa nije dogodilo i ništa se ne događa, što bi ideju revitalizacije toga industrijski napuštenog prostora poguralo naprijed. Ali zato zgrada koja je zaštićeno kulturno dobro, značajan podsjetnik industrijalizacije Zagreba i vrijedan spomenik industrijske baštine Zagreba - propada.

 

Stoga, Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust postavlja 2D hologramsku instalaciju na otvorenom, ispred spomenute zgrade, kako bismo usmjerili pažnju mjerodavnih institucija i cijele javnosti na nužnost očuvanja kulturnog dobra i revitalizaciju te vrijedne industrijske baštine.

 

U sklopu tog događaja, Centar će 14. lipnja 2022. godine organizirati navedeni okrugli stol.

 

Ciljevi rasprave i dijaloga za okruglim stolom, uz sudjelovanje javnosti, su: upozoriti na propadanje industrijske baštine kao značajnog dijela ukupnog kulturnog nasljeđa, na zastoj i nedostatke u primjeni zakonske zaštite, ali i odgovornost za stanje i dosege u izradi konzervatorskih elaborata.

 

U cijeli projekt želimo uključiti umjetnike, digitalne stručnjake i profesionalne istraživače kulturnih potreba, a na okruglom stolu želimo okupiti povjesničare umjetnosti, arhitekte, konzervatore, povjesničare, sve one koji se stručno i znanstveno bave problemima očuvanja i revitalizacije industrijske baštine. Pozivamo Vas da svojim stručnim sudjelovanjem pomognete svestranoj analizi postojećeg stanja industrijske baštine u gradu Zagrebu. Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust želi i nada se Vašem kreativnom doprinosu u stvaranju stručne i znanstvene platforme obnove i revitalizacije objekata koji će biti na ponos gradu i njegovim građanima. Jedan od njih je i Prva hrvatska tvornica ulja.

 

U radu okruglog stola „OČUVANJE I REVITALIZACIJA INDUSTRIJSKE BAŠTINE ZAGREBA”

Primjer dobre razvojne prakse ili mogući requiem za Prvu hrvatsku tvornicu ulja?

 

Sudjeluju:

 

• Davor Trupković, d.i.a, glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija RH

• mr.sc. Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode

• Miran Gajšek, voditelj Odjela za prostorno planiranje Grada Ljubljane

• mr.sc. Goran Arčabić, muzejski savjetnik Muzeja grada Zagreba

• dr.sc. Dragan Damjanović, profesor, Filozofski fakultet Zagreb

• Azra Suljić, arhitektica, ASK atelier d.o.o.

 

Moderatorica: dr.sc. Ivana Mance Cipek, viša znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti

 

Napomena: 

 

U Programu stručnog usavršavanja HKA-a okrugli stol se vrednuje s dva (2) sata iz područja B2 Socijalna okolina i C3 Nasljeđe, kritika i teorija.

 

Projekt je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba, uz pokroviteljstvo Hrvatske komore arhitekata.