Završeni su Dani arhitekata 5.5 / STRUKOVNI STANDARDI I DIGITALNA TRANSFOMRACIJA DIGITALNIH USLUGA uz prisustvo 500-ak sudionika. Stručni skup održao se u dva termina, srijedu i četvrtak, 1. i 2. prosinca 2021. u hibridnom formatu prijenosom iz Društva arhitekata Zagreb / DAZ putem ZOOM platforme, s početkom u 13 sati.

 

Prvog dana ove sesije Dana arhitekata 5.5., u srijedu 1.12.2021. Damir Mance, predsjednik Odbora za standardizaciju usluga i BIM prezentirao je sadržaj i ciljeve konferencije kao i dosadašnje aktivnosti u radu Odbora na temu BIM-a.

 

Vedran Orešić iz Odbora za standardizaciju usluga i BIM HKA predstavio je stanje implementacije BIM-a u Hrvatskoj. Osnovna pitanja i dalje ostaju ista – je li je digitalna transformacija već prerasla BIM? Koja je uloga BIM standarda, zbog čega su nam BIM standardi potrebni, kakvi BIM standardi nam trebaju? Donosi li primjena BIM-a korist? Za koga?

 

Nives Coce iz Ministarstva prostornoga planiranja, gradnje i državne imovine upozorila je da je standardizacija, odnosno normizacija BIM-a u Hrvatskoj u odnosu na zapadno tržište u alarmantno lošem stanju, gdje je potražnja građevinskog sektora u porastu, za razliku od nas gdje je upotreba BIM-a u građevini zastupljena u malom postotku. 

 

Branko Knežević i Goran Anić iz ATP-a predstavili su metode Integralnog ureda i integralnog projektiranja, te implementaciju i standardizaciju unutar ureda, što predstavlja dugotrajan proces. 

 

Andrija Matotan iz amsterdamskog ureda CIE Architecten predstavio je implementaciju i standardizaciju BIM-a u Nizozemskoj, gdje ono potječe primarno iz tržišnih utjecaja velikih klijenata, developera i izvođača u potrazi za smanjenjem rizika i neočekivanih izmjena projekata. Najrazvijenije primjene BIM-a imaju shodno tome inžinjersku komponentu kao ishodište s jasno definiranim standardima i protokolima te se primjenjuju poglavito u kasnijim stadijima projekata. S druge strane je rast u primjeni BIM-a sa strane arhitekata u ranijim fazama pretežito individualan s nekolicinom inicijativa, open-source BIM biblioteka i načina rada.

 

U dijalogu Damira Mancea i Mladen Vukomanovića, izvanrednog profesora na Građevinskom fakultetu u Zagrebu predstavljen je buildingSMART, koji je vodeća svjetska organizacija u digitalnoj transformaciji koja potiče razvoj, stvaranje i usvajanje otvorenih digitalnih standarda za produktivni tijek rada. Zalaže se za primjenu takozvanih otvorenih standarda (Open BIM).  Dolazak buildingSMART-a u Republiku Hrvatsku velika je vijest i ubrzat će procese implementacije BIM-a kroz cjelokupnu građevinsku industriju. Mnoge europske zemlje već su prihvatili primjenu Open BIM-a. Na primjer, program nove njemačke vlade ističe eksplicitnu primjenu Open BIM standarda i isporuke projekata kroz BIM okruženje.

Istovremeno, uloga fakulteta, obrazovnih i strukovnih institucija iznimno je važna u implementaciji BIM-a, pa tako tema BIM-a postaje sve zastupljenija u znanstvenim radovima, nastavi i stručnom usavršavanju. Bitna tema u procesu implementacije BIM-a je i nova terminologija, nastala kao posljedica digitalne transformacije usluga, a putem on-line platforme BIM Dictionary svi najvažniji termini prikazani su na jednom mjestu, prevedeni na 27 svjetskih jezika i kontinuirano se nadopunjuju i prilagođavaju priznatim međunarodnim standardima.

 

Iva Kovačić s TU Wien je dala osvrt novih smjerova i trendova u digitalnom planiranju baziranom na BIM-u s fokusom na grad Beč.

Nakon vodeće uloge Austrije u standardizaciji BIM-a sa razvojem tzv. Property Servera (dinamične, otvorene baza podataka) još 2015. godine, slijedile su  Austrijske norme koje su definirale tehničke aspekte BIM tehnologije, a čine i fundament europskih normi CEN/TC 442/WG 3 "Information delivery specification".

Pored standardizacije BIM-a, važnu prekretnicu igra projekt i projekt BRISE u sklopu digitalizacije grada Beča koji će omogućiti digitalni proces zahtjeva te izdavanja građevinske dozvole, baziranom na tehnologiji BIM-a, umjetne inteligencije te augmented reality-ja.

U kratkom osvrtu prikazan je BIM u edukaciji tj. visokom školstvu, te u kojem se kontekstu buduće generacije arhitekata i inžinjera pripremaju na rad sa BIM-om i digitalnim tehnologijama.

 

Panel raspravu BIM standardi (zašto i kakvi su nam potrebni?) koju je vodio Vedran Orešić okupio je Univ. Prof. Dr. DI. Arch. Ivu Kovačić, TU Wien, Gorana Anića, mag.ing.aedif., ATP Projektiranje d.o.o., Davorina Oršanića, dipl.ing.arh., Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i izv. prof. dr. sc. Mladena Vukomanovića, dipl. ing. građ., Građevinski fakultet Sveučilište u Zagrebu. Razvila se diskusija o BIM standardima ali i šire. Zaključeno je da je uvođenje BIM-a u Hrvatskoj, unatoč svim poteškoćama, neizbježno. Nije još jasno kako će „dogoditi“ – standardizirano s više instance, ili stihijski – odozdo. 

 

 

Na drugom danu, 2.12.2021, Damir Mance, predsjednik Odbora za standardizaciju usluga i BIM HKA predstavio je anketu, koja je bila poslana članovima HKA i stanje primjene standarda usluga i standarda poslovanja u Hrvatskoj. Kao koristi uvođenja i primjene standarda ističu se olakšana komunikacija i razmjena informacija sa suradnicima, podizanje kvalitete usluge, “Lean design” ili eliminacija otpada digitalnom transformacijom usluga, bolji poslovni učinak i povećanje cijene rada, rast projektnih ureda, a time i znanja, prihoda i konkurentnosti na tržištima izvan Hrvatske.

Naglašena je potreba za interdisciplinarnim pristupom i važnošću povezivanja svih strukovnih inženjerskih Komora u graditeljstvu i usklađivanju standarda usluga.

 

Nevena Štrbić, iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavila je analizu postojećeg stanja zgrada (vezano na mjere osiguravanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, povećanja sigurnosti u slučaju požara i povećanja potresne otpornosti zgrade), nove Programe energetske i sveobuhvatne obnove zgrada s mjerama zelene infrastrukture.

 

Brankica Petrović, predsjednica Povjerenstva za stručni nadzor nad radom članova HKA govorila je o osnivanju zajedničke Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, prije 21 godinu, izradi i implementaciji cjenika usluga s opisom usluga HKAIG, uključivanju u evropsku asocijaciju arhitekata (ACE) 2004.g., osnivanju samostalnih komora 2009.g., zakonskom okviru djelovanja ovlaštenih arhitekata te osnivanju i radu Povjerenstva za stručni nadzor nad radom članova Hrvatske komore arhitekata.

 

Matija Sedak, iz tvrtke SODAarhitekti d.o.o. prezentirao je organizaciju i standardizaciju procesa funkcioniranja ureda, komuniciranju s drugim strukama te izradu projekata unutar ureda SODAA (SODAarhitekti) kroz nekoliko važnijih faza kroz koje je ured prolazio – faza crtanja projekata kroz 2D CAD sa modeliranjem u 3D CAD programima, faza prijelaza modeliranja u Revitu te naposljetku faza modeliranja u Archicadu. Kroz sve navedene faze prikazivan je protok informacija, razvoj uredskih standarda, procedura i pravila na simplificiran način prikaza elementa građevine, razvoj ureda kroz „levels of BIM“, napredci u dimenzijama BIM-a mogući zbog standardizacije („live cost estimation“, pripremljena podloga za facility management i sl.), poteškoće i prednosti prijelaza između navedenih faza te standardizacije unutar ureda, nove pozicije i zadaci koji su sa tim razvojem dolazili. Naglašena je konstantna važnosti edukacija, BIM templatea i priručnika, BEP-a za održavanje i nadograđivanje standarda unutar ureda, ali i izvan (suradnici). Dotakao se i teme razine standarda prema ISO 19650 (naglasak na privatne i nacionalne standarde).

 

Matej Mihić, s Građevinskog fakulteta u Zagrebu govorio je o radu projektanata, čije kreativne postupke je teško standardizirati i potom vremenski normirati. Aktualni Pravilnici o standardima usluga daju neka početna rješenja kako procijeniti potreban broj norma sati, međutim potrebno ih je prvo aktualizirati, a kasnije i unaprijediti. Predstavljena je trenutačna metoda izračuna norma sati rada inženjera građevinarstva, prikazane su aktivnosti koje je Povjerenstvo za normiranje poslova i usluga pri HKIG provelo na izradi nove verz“ije Pravilnika o standardu usluga te planirani daljnji koraci.

 

Na panel raspravi koju je vodio Damir Mance pod nazivom „Standardizacija usluga - Individualan ili interdisciplinaran pristup?“, sudjelovali su Brankica Petrović, dipl. ing. arh. predsjednica Povjerenstva za stručni nadzor nad radom članova HKA, dr.sc. Matej Mihić, mag. ing. aedif., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / HKIG, Damir Miljački, dipl. ing. el., Predsjednik odbora za zakonodavstvo i član upravno odbora HKIE, Damir Žaja, dipl. ing. stroj., Voditelj projektnog ureda, Klimaoprema d.d. i Armando Vičić, Abilia d.o.o. / Adris grupa d.d. Fokus rasprave je bila tema poboljšanja kvalitete projektantskih usluga. Problematici sadržaja i kvalitete projektantskih usluga potrebno je pristupiti temeljito, za što je ključno povezati sve dionike u građevinskom sektoru. Prvi korak je obnova suradnje na razini projektantskih komora na temama edukacije i izrade standarda usluga. Interdisciplinaran pristup neophodan je za postizanje ciljeva, zaključeno je na kraju panela.

 

 

Zaključno treba napomenuti da na tržištu prevladavaju mali monodisciplinarni uredi s nedovoljnim brojem ljudi za sustavno organiziranje i praćenje poslovnih procesa neophodnih za osiguranje kvalitete projekata. Krivulja učenja na razini struke posljedično ne raste očekivanim tempom, čime dolazi do potpunog gubitka pojedinih procesa u poslovanju (istaknimo samo npr. kontrolu projekata). Posljedično se povećavaju troškovi ureda, odnosno primanja zaposlenika padaju na razine nerazmjerne odgovornostima koje posao projektanta sa sobom nosi.

 

Digitalna trasformacija usluga i implementacija BIM-a je neizbježna i neophodan je pristup implementaciji iz oba smjera, „bottom – up“ i „top – down“, a uvođenje BIM-a treba biti prilagođeno zrelosti tržišta.