Završeni su Dani arhitekata 5.4 / PROSTORNA AGENDA: KVALITETA PROSTORNOG PLANIRANJA uz prisutnih 850 sudionika. Stručni skup održao se u dva termina, ponedjeljak i utorak, 8. i 9. studenoga 2021. u hibridnom formatu prijenosom iz ORIS Kuće arhitekture putem ZOOM platforme, s početkom u 13 sati.

 

Nakon pozdravne riječi voditeljice i članice Odbora za urbanizam HKA, Romane Di Gusto, u uvodu skupa, predsjednik Odbora za urbanizam HKA, Nikša Božić, istaknuo je kako je kvalitetno prostorno planiranje osnovni preduvjet zaštite i očuvanja prostora te osiguranja održivog prostornog razvoja i visoke kvalitete izgrađenog prostora. Svako stručno djelovanje profesije urbanista u prostoru započinje prostornim planovima. Želimo se pogledati u zrcalo i procijeniti kakva je stručna utemeljenost i kvaliteta prostornih planova danas.  Nakon predstavljanja četiri glavna cilja djelovanja Odbora za urbanizam - populariziranje discipline prostornog planiranja, razvoj planerske struke, poticanje kvalitete i vrednovanja planiranja, te iniciranje i zagovaranje promjene okvira djelovanja - Nikša Božić je svima zaželio sretan Svjetski dan urbanizma.

 

U prvom bloku predavanja predstavljeni su primjeri dobre prakse - planova u kojima su ostvareni iskoraci u metodologiji izrade i planerskom pristupu. Vesna Marohnić Kuzmanović iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - Zavoda za prostorni razvoj predstavila je prvu temu u okviru ovog bloka, Proces i metodologija izrade Strategije prostornog razvoja RH.

 

Marina Oreb i Barbara Savin iz Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije predstavile su primjere prakse kroz temu “Interdisciplinarne stručne podloge za Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije”. Nakon dobrih primjera prakse autorice su istaknule značaj arhitektonskih politika za manje prostorne zajednice kako ne bi bile apsorbirane u neprepoznatljive urbane cjeline, nužno je u arhitektonskim politikama promovirati njihovu lokalnu osobitost i specifičan karakter.

 

Damir Lučev iz Zavoda za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije i Filip Šrajer iz tvrtke URBING iz Zagreba predstavili su treću temu koja je posvećena specifičnom tipu plana koji je rađen za zaštićeno područje. Radi se o Prostornom planu područja posebnih obilježja Žutsko-sitske otočne skupine.  Za projket PPPPO Žut Sit zaključak je neophodno korištenje formalne i sadržajne fleksibilnosti koju nudi PPPPO, razrada teme poljoprivrednog posjeda kao uvjeta za gradnju,  razrada teme gradnje izvan građevinskih područja, vizurna izloženost kao kriterij, te naglasak na sudjelovanju javnosti.

 

Sandra Jakopec iz tvrtke APE iz Zagreba predstavila je četvrtu temu, Prema urbanističko-konzervatorskom planu UPU karlovačke Zvijezde s konzervatorskom podlogom. Osnovne smjernice prezentirane studije bile su: uvođenje koncepta „ shared space ” zone smirenog prometa, smještaj garaža izvan Zvijezde, jednosmjerne ulice, plan izrade biciklističkih koridora, uvođenje javnog prijevoza i izmještanje tranzitnog prometa. Sandra Jakopec istaknula je i da prilikom kreiranja rješenja posebna pažnja bila posvećena održivim oblicima prometovanja, pješačenju, biciklizmu i javnom prijevozu u skladu sa suvremenim trendovima prometnog planiranja u razvijenijim Zemljama Europske unije. Na taj je način u karlovačkoj Zvijezdi kreiran prometni sustav prvenstveno prilagođen ljudima, odnosno stanovnicima i posjetiteljima Zvijezde, ali ne i prijevozu automobilima.

 

Vanesa Budač iz Zavoda za prostorno planiranje Osijek predstavila je posljednju temu prvog dana skupa “Planiranje središnjih naselja ruralnog karaktera: UPU naselja Davor”.  Ona prostor za unapređenje vidi u sljedećem: jedinice lokalne samouprave lakše će se odlučiti izraditi UPU naselja ako im se sufinancira izrada, potrebno je omogućiti im jednostavnije rješavanje imovinsko pravnih odnosa putem urbane komasacije i sličnih elemenata provedbe, pojednostaviti proceduru izrade plana, te omogućiti izradu UPU-a naselja na digitalnoj katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000 radi lakše provedbe i čitljivosti plana.

 

Panel raspravu na temu “Interdisciplinarnost u prostornom planiranju” moderirao je Nikša Božić, a sudjelovali su: dr. sc. Aleksandar Lukić, prof. geografije, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Anka Mišetić, prof. sociologije, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Goran Andlar, mag.ing.prosp.arch., Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Duško Dobrila, dipl.ing.arh., Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Azra Suljić, dipl.ing.arh., ASK atelier Zagreb.

 

 

Drugi dan stručnog skupa bio je posvećen temi „Stanje i perspektive prostornog planiranja“, te panel rasprava o „Kvaliteti, vrednovanju i vidljivosti rada planerske struke“. 

 

Prezentaciju o stanju i perspektivama prostornog planiranja “Prikaz stanja prostornih planova u RH” pripremile su Gorana Ljubičić iz Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Romana Di Giusto, obje članice Odbora za urbanizam. U zaključku prezentacije istaknuto je  da je na ukupan broj naselja u Hrvatskoj sa statusom grada (128) zakonski obvezna izrada GUP-a za njih 25, dok za ostale gradove nema obveze urbanističkog planiranja cjelovitog gradskog prostora (103, odnosno 80%). Na snazi je 36 GUP-ova (od čega je za 22 grada utvrđena obveza izrade GUP-a), te 52 UPU-a, dok 40 gradova (31%) nemaju urbanistički planirano cjelovito gradsko područje (provedba zahvata temeljem PPUG-a te provedbenih planova na snazi izrađenih za dijelove gradskog područja). Također smatraju da je neophodno zakonski utvrditi obvezu izrade urbanističkog plana uređenja za cjelovito gradsko područje.

 

Jernej Červek iz slovenskog Ministarstva za okoliš i prostor uživo iz Ljubljane putem Zooma prezentirao je proces izrade Državnog prostornog reda u Sloveniji i predstavio šest pričunika koje možete preuzeti putem poveznice:  https://www.gov.si/teme/drzavni-prostorski-red/.

 

U nastavku skupa otvorena je i tema lokalnih arhitektonskih politika kao pokušaja da se ostvari održivi razvoj izgrađenog okoliša, kvalitetno prostorno planiranje i razvoj suvremenog arhitektonskog izričaja.  Smjernice za provedbu arhitektonskih politika lokalnih zajednica predstavila je  autorica tog dokumenta, Rajka Bunjevac, ujedno i predsjednica Hrvatske komore arhitekata. Ključne smjernice arhitektonskih politika lokalnih zajednica potrebno je promatrati kroz arhitektonske politike i  globalne izazove izgrađenog okoliša, arhitektonsku politiku kao regionalni alat, kako ostvariti preduvjete i način provedbe lokalnih arhitektonskih politika, metodologiju provedbe lokalne arhitektonske politike te sadržaj lokalne arhitektonske politike. Više informacija preuzmite putem poveznice: https://www.arhitekti-hka.hr/hr/komora/izdanja-komore/lok-ap/.

 

Panel raspravu na temu “Kvaliteta, vrednovanje i vidljivost rada planerske struke” moderirala je Jelena Borota, članica Odbora za urbanizam HKA a sudjelovali su: dr. sc. Srečko Pegan, profesor emeritus, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Željka Kučinić, dipl.ing.arh., Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, dr. sc. Marijana Sumpor, dipl.oecc., Euro ekspertiza / Hrvatska evaluatorska mreža, Željko Golubić, dipl.ing.arh., Željko Golubić arhitekti, Branimir Rajčić, dipl.ing.arh., Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet / Hrvatska komora arhitekata i Nataša Kolbas Kraljević, novinarka i urednica, Hrvatska radio televizija (HRT).

 

Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam zaključio je na kraju skupa da je analizom stanja prostornih planova u Hrvatskoj utvrđeno je kako su prostorni planovi svih razina zastarjeli, te je potrebna izrada i usvajanje nove generacije prostornih planova koji će se temeljiti na ažuriranim stručnim podlogama i studijama. Zato je u fokus skupa stavljeno pitanje kako poboljšati kvalitetu prostornih planova. Jedan od načina je poboljšanje zakonodavnog okvira koji ne smije onemogućavati kreativne planerske ideje i pristupe. Sudionici su pozvali i na interdisciplinarni pristup prostornom planiranju jer to je djelatnost koja objedinjuje društvene, tehničke, kulturne i prirodne struke. Kvalitetni prostorni planovi nisu mogući bez sudjelovanja relevantnih stručnjaka. Važno je i otvaranje prema javnosti te angažiranije sudjelovanje javnosti u stvaranju dokumenata koji direktno utječu na kvalitetu gradova i mjesta odnosno izgrađenog okoliša. Sudionici su se složili i da je potrebno i uvođenje stručnih standarda u planiranju kako bi se spriječile negativne pojave da se primjerice nova naselja planiraju bez javnih zelenih površina i slično. Takvi stručni standardi nekad su postojali u planiranju, da bi danas odluke često bile arbitrarne i na štetu javnih prostora i javnog interesa. Uvođenjem stručnih smjernica moglo bi se utjecati i na ujednačavanje kvalitete prostornih planova, što je pokazano na primjeru iz Slovenije.