Rajka Bunjevac je gostovala u Studio 4
Predsjednica HKA Rajka Bunjevac gostovala je u Studio 4 na HRT-u. Naglasak je bio o ulozi arhitektonske struke u obnovi potresom pogođenih područja. Sve arhitektonske organizacije jedinstveno su od početka, od prvih potresa u proljeće 2020. godine, zagovarale sustavnu obnovu gradova i naselja, a ne samo fokusiranje na konstruktivnu obnovu pojedinačnih zgrada, kakvu je predvidio zakonodavac. U tom pogledu arhitektonska struka nije odgovorna za sporo provođenje mjera obnove štete od potresa, s obzirom da je na vrijeme upozoravala na manjkavosti predloženog zakonskog okvira. Tražila je da se uspostavi univerzalni zakonski okvir koji će obnovi građevnog fonda Republike Hrvatske pristupiti cjelovito, dok se sama izvedba može izvršiti u fazama. Primjedbe arhitekata o nužnosti sustavne i cjelovite obnove zgrada i urbanih cjelina, nije prepoznata od zakonodavca, koji je donio zakonska rješenja koja sada rezultiraju nizom problema u provedbi.
Poseban problem u obnovi je i provedba zakona o javnoj nabavi, koji pogoduje ovoj krizi sustava. Provođenje postupka javne nabave za svaki pojedinačni projekt obnove javnih zgrada, i to posebno za fazu projektiranja, a kasnije i fazu građenja, neizmjerno komplicira realizaciju obnove.
Država treba, ukoliko želi učinkovito izvršiti obnovu, osigurati dostatna financijska sredstva, kojima bi se ona provela, te prema unaprijed utvrđenim financijskim okvirima, ugovarati usluge. To vrijedi i za fazu projektiranja, kao i za fazu izvedbe.
Diskusija oko toga je li je neka gradnja sigurna ili manje sigurna je izlišna, budući postoji samo gradnja prema važećim prostornim planovima, normama i zakonima, što mora biti polazište za ulazak u zamjensku gradnju. Ona je garant sigurne izvedbe. Sve ostalo ulazi u sferu nezakonite gradnje. Ovim potresima se pokazalo da se norme i zakonski okvir moraju poštivati.
Cijene arhitektonskog projektiranja, koje isto tako utječu na kvalitetu projektne dokumentacije i kasnije kvalitete gradnje te, posljedično, kvalitete izgrađenog prostora, u Hrvatskoj su na niskoj razini i iznose od 1-2% od vrijednosti investicije, dok je u razvijenijim evropskim zemljama ona na razini do čak 10%. Javna nabava, koja se u sadašnjem obliku provodi godinama i preferira najnižu cijenu intelektualnog rada a ne kvalitetu istoga, dovela je do „dumpiranja“ cijena projektiranja, a time i do nekvalitetnih projektantskih rješenja.
Za obnovu potresom pogođenih područja nužno je napraviti operativne planove obnove, koji prostor sagledavaju cjelovito uvažavajući odredbe prostorno planske dokumentacije. Za različite vrste naselja i opseg zahvata na obnovi, potrebno je izraditi i različite planove obnove naselja. Interventnim planovima obnove mogu se rješavati obnove naselja u kojima je potrebno obnoviti pojedinačne zgrade ili izvršiti uklanjanje i gradnju zamjenskih zgrada. Kod opsežnije oštećenih urbanih ili ruralnih cjelina, nužno je provesti planiranje cjelovite obnove naselja. U tom procesu sudjeluju struke različitih disciplina, što garantira da se obnova nekog grada ili naselja provede kvalitetno i za dugi rok. Prijedlog koncepta programa obnove naselja Hrvatska komora arhitekata predložit će resornom ministarstvu.
