Komentar HKA-a na Direktivu 2014/23/EU o javnoj nabavi

Europska komisija objavila je Javno savjetovanje s ciljem davanja komentara na Direktivu 2014/24/EU o javnoj nabavi.
Hrvatska komora arhitekata upuila je komentar u kojem je istaknula da je potrebno:

   Diferencirati pravila javne nabave intelektualnih usluga od ostalih vrsta nabave

Iako imaju potpuno različite zahtjeve, intelektualne usluge tretiraju se na isti način kao i sve ostale usluge ili vrste nabave. Rezultat intelektualnih usluga kompleksna su rješenja, između ostalog u području arhitekture, urbanizma i inženjerstva koja imaju važnu ulogu u kreiranju održivih odgovora na društvene izazove kao što su priuštivo stanovanje, sigurnost građana (potresi, poplave i sl.), javno zdravlje i klimatske promjene te dosizanje zadanih ciljeva Zelenog plana EU. Također, intelektualne usluge iz području arhitekture, urbanizma i inženjerstva imaju neposredni utjecaj na kvalitetu života svih građana kroz kulturu građenja i kvalitetu izgrađenog okoliša, a koje predstavljaju javni interes kako u našoj zemlji tako i na razini EU.

   Kriterije odabira intelektualnih usluga iz područja arhitekture, urbanizma i inženjerstva temeljiti na kvaliteti

Odabir intelektualnih usluga iz područja arhitekture, urbanizma i inženjerstva treba se temeljiti na najkvalitetnijoj ponudi, za razliku od sadašnje prakse ekonomski najpovoljnije ponude koja redovito dovodi do odabira ponude s najnižom cijenom. Ako se u obzir uzme cijeli životni ciklus neke zgrade, ono što je inicijalno najjeftinije dugoročno u pravilu postaje skuplje. Stoga odabir najkvalitetnijeg projektnog rješenja u području arhitekture, urbanizma i inženjerstva treba postati obavezan, posebice za zahvate u prostoru i građevine financirane javnim sredstvima.

   Projektni natječaji iz područja arhitekture i urbanizma - standard odabira najkvalitetnijih rješenja

Usluge iz područja arhitekture, urbanizma i inženjerstva ključne su za kulturu građenja ikvalitetu izgrađenog okoliša europskog prostora. Arhitektonskih i urbanistički projektni natječaji, najučinkovitije su sredstvo za odabir inovativnih i održivih rješenja za kompleksne projektne zadatke gdje stručni ocjenjivački sud prema zadanim kriterijima kompleksnom i sveobuhvatnom analizom odabire najkvalitetnije idejno rješenje. Projektni natječaji, dokazano su, najbolji način poticanja inovacija i kreativnosti u području prostornog uređenja i gradnje.

Projektni natječaji iz područja arhitekture, urbanizma i inženjerstva trebali bi biti jasno definirani kao standardna i obavezna procedura za dobivanje najkvalitetnijih idejnih projektnih rješenja koje slijedi ugovor o projektiranju s pobjednikom natječaja u postupku pregovaračkog postupka javne nabave. Kako bi se u potpunosti upotrijebio njihov potencijal, propisi o arhitektonskim natječajima na nacionalnoj razini trebaju postati obveza kroz Direktivu 2014/24/EU.

   Uskladiti javnu nabavu s ciljevima održivosti

Javna nabava za arhitektonske, urbanističke i inženjerske usluge treba biti alat za postizanje ciljeva održivosti. Stoga Direktiva 2014/24/EU treba podupirati ostvarivanje ciljeva Novog europskog Bauhaus-a, Deklaracije iz Davosa o kulturi građenja  (Baukultur), Direktive 2024/1275/EU o energetskim svojstvima zgrada, taksonomije, zelenog plana, kružne ekonomije i drugih relevantnih programa. Visoka razina kulture građenja može se osigurati samo natjecanjem u kvaliteti projektnih rješenja umjesto natjecanja u cijeni usluga u području prostornog uređenja i gradnje.

   Ukloniti prepreke za mikro, mala i srednja kao i nova poduzeća u području intelektualnih usluga

Mala i srednja poduzeća imaju važnu ulogu u gospodarskom rastu i inovacijama, a 48 % svih zaposlenih u EU je u mikro i malim poduzećima. Njihovo sudjelovanje u postupcima javne nabave otežano je zbog visokih uvjeta sposobnosti što se osobito odnosi na nova i mikro poduzeća. Upravo mala poduzeća, koja su najčešće mladi i inovativni uredi, često su isključena iz sudjelovanja u javnoj nabavi. Specifičnost intelektualnih usluga zahtjeva da se javna nabava prilagodi mikro, malim i srednjim poduzećima u području intelektualnih usluga na način da se ograniče kvantitativni uvjeti kao što su ekonomska i financijska sposobnost, broj zaposlenika i broj referenci.