Intervju Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata

Na početku smo nove 2024. godine, u trenutku kada rezimiramo ostvareno u prethodnoj i organiziramo planirano u novoj godini. O tim temama razgovaramo s predsjednicom Hrvatske komore arhitekata, Rajkom Bunjevac.

P: Kako Vam se čini, u kakvom se trenutku nalazi arhitektonska struka, a time i Hrvatska komora arhitekata?

Prethodna godina obilježila je jak investicijski ciklus u Hrvatskoj, potaknut dugo očekivanom obnovom od potresa, ali i značajnim priljevom sredstava iz europskih fondova. Arhitektonska je struka je u ovako intenziviranim uvjetima pokazala da,  kroz svoja stečena znanja i iskustvo, može predstavljati ključan oslonac investitorima u svim fazama investicijskog ciklusa te da im naša stručna znanja mogu pojednostaviti postupke i bitno utjecati na racionalnost realizacije planiranih projekata. Hrvatska komora arhitekata, u posljednje tri i pol godine, pokušala je odgovoriti na dodatne zahtjeve koji su stavljeni pred arhitektonsku struku. U ovom periodu bili smo fokusirani na zadaće kojima bismo našim članovima olakšali stručni rad i redovno poslovanje u ovim intenzivnim i za struku zahtjevnim vremenima.

P: Nova web stranica Hrvatske komore arhitekata imala je za cilj omogućiti što bolju informiranost i članova Komore, ali i investitora, omogućiti svima da se uključe aktivnije u sve djelatnosti koje HKA pruža. Što biste istakli svojim članovima vezano uz strukturu i komunikaciju moguću putem weba?

Bolja, brža i kvalitetnija komunikacija, nužna je obveza svake institucije pa i stručne komore poput HKA-a. Nova web stranica HKA-a, rezultat je izmijenjene paradigme odnosa prema javnosti i prema članstvu Komore. Web stranica Komore je po svojem sadržaju izuzetno složena i vrlo specifična, sadrži cijeli niz novih informacija, ali isto tako digitalnim se putem sada obavlja velik broj zadaća iz djelokruga javnih ovlasti koje osigurava HKA-a. Upisi, ispisi, mirovanja, potvrde o članstvu i sl., sada su usluge koje možemo dobiti bez dolaska u Komoru. Novim je dizajnom i organizacijom stranice, jasnije određen i grupiran sadržaj prema tipovima korisnika: za široku javnost, za stručnu javnost, za članove, za investitore korisnike arhitektonskih usluga i slično. Kao nastavak, sada razvijamo novu bazu arhitektonskih natječaja koja će prikazivati sve aktualne i dosadašnje natječaje kojima HKA dodjeljuje broj, kako bismo stvorili središnje mjesto za informaciju i pregled svim arhitektima, ali i korisnicima naših usluga.

P: Čime se vodilo u grupiranju sadržaja i njihovoj prezentaciji članovima Komore?

Izradi web stranice prethodila je analiza posjećenosti sadržaja na dosadašnjoj stranici, koja je istaknula sadržaje koje korisnici najčešće posjećuju. Novom web stranicom smo upravo tu, ogromnu bazu podataka, pokušali kvalitetnije organizirati, dopuniti te učiniti vidljivijom i dostupnijom, a dosadašnji sadržaji, jednostavnije su grupirani. Na primjer, u rubrici Samo za članove, posebno su grupirani dodatni važni sadržaji vezani uz stručnu podršku članovima: Popis zakona i propisa koji su sastavni dio izjave projektanta u word formatu, Investicijske vrijednosti građenja za 2022.g. koje su potrebne za procjenu vrijednosti investicije, Predlošci u word formatu za izradu idejnog rješenja, idejnog, glavnog i izvedbenog projekta su završeni i bit će objavljeni čim dobijemo verifikaciju Ministarstva i sl. Dodani su i novi sadržaji poput kalendara, koji omogućuje korisnicima praćenje događanja iz sfere arhitekture a posebice raspored stručnog usavršavanja za arhitekte. Vjerujemo da ćemo novom web stranicom, osim novog dizajna i tehničkog rješenja, približiti aktualna događanja iz sfere arhitekture i aktivnosti unutar komore širokoj javnosti, a arhitektima dati kvalitetne podatke i stručnu podršku u njihovu svakodnevnom profesionalnom radu.

P: Sada je već skoro 4 godine prošlo od prvog zagrebačkog potresa, a već pune tri od potresa na Baniji. Kako danas s odmakom i s obzirom na tijek obnove koja je sve samo dinamična i u skladu su potrebama svih stradalih struktura gledate na situaciju i (ne)budućnost provedbe obnove?

Nažalost, moram ponoviti sve ono što je arhitektonska struka jasno komunicirala od prvog dana nakon zagrebačkog potresa. Zakon o obnovi, umjesto da odredi jednostavan i učinkovit sustav financiranja te organizacije obnove zgrada nakon potresa, nepotrebno je fokusiran na uspostavu paralelnog sustava projektiranja i gradnje, postojećem sustavu definiranom Zakonom o gradnji. Umjesto da se obnova od potresa iskoristi za razvojni moment urbane obnove gradova i naselja te obnove cjelokupnog građevinskog fonda u RH, on je fokusiran isključivo na konstruktivnu obnovu pojedinačnih zgrada, čime se zanemaruju svi ostali temeljni zahtjevi za građevinu. Zgrade se, sada u realizaciji, razaraju do gole konstrukcije kako bi se vratile u prvobitno stanje u smislu obnove konstrukcije, a zanemaruju se svi ostali temeljni zahtjevi za građevinu i važni elementi gradnje sukladno suvremenim propisima i potrebama korisnika u 21. stoljeću. O vrsnoći arhitekture i kulturi građenja nema niti spomena. Ogromna sredstva se trenutno koriste, a da nema mogućnosti unapređenja kvalitete življenja u naseljenim mjestima, niti na razini urbaniteta niti na razini pojedinačne zgrade. Sutra će nam ponuditi programe energetske obnove, preksutra programe poboljšanja obnove od požara, na istim tim zgradama koje smo već konstruktivno obnovili... umjesto da se programima potpune rekonstrukcije zgrada dodala nova vrijednost čime bi se pomoglo i vlasnicima zgrada i društvu.

P: Komora je u listopadu prošle godine uputila Ministarstvu dokument: 10 točaka arhitektonske struke za novi sustav prostornog uređenja. Što možemo očekivati?

Godinama radimo na tome da konačno arhitektonska i planerska struka, sa svog stručnog stajališta, preuzmu aktivnu ulogu u kreiranju zakonodavnog okvira koji definira prostorno uređenje i gradnju. Kroz naših  10 točaka arhitektonske struke za novi sustav prostornog uređenja arhitekti su dali svoje viđenje prostornog razvoja naše zemlje te predložili učinkovite postupke i procedure za provedbu dokumenata kojima će biti dosegnuta ta vizija prostornog razvoja. Postojeći se Zakon o prostornom uređenju pokazao kao izuzetno loš u provedbi, o čemu govori i činjenica da u 10 godina od njegova usvajanja nije donesen niti jedan novi prostorni plan prema tom zakonu. U studenom prošle godine Hrvatska komora arhitekata je održala i stručni skup Prema novom sustavu prostornog uređenja, na kojem je prezentiran naš dokument i raspravljene stručne teze koje su u njemu navedene. Time smo otvorili stručnu raspravu među arhitektima, ali i s našim nadležnim Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Očekujemo da se, kako je obećano od strane ministra Branka Bačića, što prije imenuje radna skupina za izradu novog Zakona o prostornom uređenju, kroz koju ćemo zaista i početi raditi na nacrtu novog zakona koji nam je toliko potreban.

P: Autorstvo u arhitekturi je regulirano Zakonom u autorskom pravu i srodnim pravima, koji je donesen 2021. godine i zamjenjuje stari zakon. Što donosi ovaj Zakon arhitektima?

Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima na puno kvalitetniji način je definirao autorsko pravo u arhitekturi i osigurao zaštitu autorskog prava kroz sve faze projektiranja, od idejne skice do izvedbenog projekta, i realizacije arhitekture u prostoru. Hrvatska komora arhitekata, u prošloj je godini, zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata, organizirala izradu Pravnog mišljenja vezanog uz najčešća pitanja koja postavljaju naši kolege. Pravno mišljenje je dostupno na web stranici komore i odgovara na mnoga pa i na ovo Vaše pitanje. Nesporna je činjenica da se arhitekti ni na kakav način ne mogu odreći svog autorskog djela.

P: Što znači kada jedan arhitekt ne želi ili ne može nastaviti rad na projektu, a drugi treba nastaviti? Čime su ti odnosi uređeni?

Ovim je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima omogućeno da, pod određenim uvjetima definiranim međusobnim ugovorom s naručiteljem, arhitekti mogu ustupiti pravo iskorištavanja svog autorskog djela. Ukoliko takvog ugovora ili odredbe u ugovoru nema, zakon zabranjuje daljnje iskorištavanje autorskog djela od strane osoba koje nisu autori. Osim toga, prema Kodeksu strukovne etike članova Hrvatske komore arhitekata, članovi Komore su dužni poštivati autorska prava, te ne smiju otuđiti ili povrijediti intelektualno vlasništvo ili nepropisno iskoristiti ideje drugog autora bez izričite ovlasti onog autora koji na to vlasništvo ili ideju ima pravo. Zbog toga, moram upozoriti sve arhitekte da, posebice ukoliko preuzimaju posao na autorskom djelu arhitekture od drugog autora, za to moraju imati ugovoreno pravo iskorištavanja tog autorskog djela. Pravilnikom o standardu usluga arhitekata, u slučaju promjene projektanta u narednoj  fazi projekta, definirana je naknada prethodnom projektantu u iznosu od 10% od cijene usluga, za posao potvrđivanja sukladnosti te faze projekta s prethodnom fazom projekta. Naknada za iskorištavanje autorskih prava ovime nije određena i treba ju definirati ugovorom.

P: Toliko puta do sada razgovarali smo o tome kako su arhitekti tu da kreiraju prostor, da se prema prostoru odnosimo obazrivo, da odgovorno ostavljamo trag – da to što radimo vrijedi i za 50, 100 godina. Kako možemo utjecati da se dosegne vrsnoća arhitekture u širem prostornom kontekstu?

Da bi se dosegla vrsnoća arhitekture u širem prostornom kontekstu, prije svega je nužno obrazovati naručitelje naših usluga, da od arhitekata traže kvalitetnu arhitekturu. Osim poduzetnika koji grade, važni su i građani koji investiraju i kupuju nekretnine. Kvaliteta arhitekture je puno više od stvari ukusa, sviđanja i nesviđanja. Za to nam treba obrazovanje o prostoru, arhitekturi, dizajnu od najmanjih nogu. Kvaliteta života u dobrom urbanom okolišu i kvalitetnoj arhitekturi je bolja, život je organiziraniji i bogatiji, pa je svakako i vrijednost nekretnina u takvom okruženju viša. Kubik betona u dobroj i u lošoj arhitekturi jednako košta. Ali arhitektonska kvaliteta, koja je kreativna nadgradnja nužnog procesa građenja, itekako može donijeti višu vrijednost, kako svakoj pojedinačnoj nekretnini tako i širem urbanom prostoru.

P: Do kud smo kao država dogurali s Arhitektonskim politikama, strateškim dokumentom naše države kojim se uređuje ovo naše strukovno područje? 

Trenutno je u tijeku izrada novih Arhitektonskih politika RH, u čemu i osobno sudjelujem. Cilj nam je da se kroz strateški okvir naša zemlja uvrsti u zemlje koje će provoditi mjere osiguranja i poticanja arhitektonske izvrsnosti i poštivati dokumente poput kriterija kvalitete Deklaracije iz Davosa ili Novog europskog Bauhausa. Nama u HKA je interes da kvaliteta arhitekture na razini države bude što viša. Interes nam je da, ako se već gradi, a svaka gradnja je na neki način utjecaj na prostorni kontekst u kojem se gradnja dešava, da ono što se gradi ima najvišu arhitektonsku kvalitetu i najmanji negativni utjecaj na okoliš.

P: Postoje li uopće konkretni mehanizmi za poticanje vrsnoće arhitekture, a ako da koji su to?

Postoje dokazane metode kojima se potiče arhitektonska izvrsnost, poput dodjele arhitektonskih nagrada, popularizacije arhitekture kroz medije i slično. Jedna od najvažnijih metoda, svakako je natjecanje u vrsnoći arhitekture putem javnih, otvorenih i anonimnih natječaja. Arhitektonska struka se jedinstveno odredila prema izrazito lošoj Uputi nadležnog ministarstva kojim se omogućava izdavanje građevinskih dozvola bez provedenih natječaja za lokacije na kojima je prostornim planom propisana obveza provedbe javnih natječaja. Kako bismo potakli provedbu natječaja, kroz novi Zakon o prostornom uređenju moramo proširiti mogućnost da se kroz prostorne planove, za važne urbanističke poteze propisuje obveza provođenja arhitektonskih natječaja. S druge strane, uložit ćemo napore da se na način kao u drugim zemljama EU-a, kroz izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi za sve javne investicije veće od 2,5 milijuna eura propiše obveza provođenja javnih natječaja.

P: Kakav je Vaš odnos prema arhitektonskim natječajima?

Veliki sam zagovornik javnih, transparentnih i nadasve poštenih arhitektonskih natječaja kao najboljeg instrumenta unapređenja vrsnoće u arhitekturi. Svjesna sam, iako o tome šutimo, da i unutar arhitektonske struke u ovom području postoje problemi i prepreke koje moramo u nadolazećim godinama mijenjati. U tom smislu je neophodno mijenjati dosadašnju praksu dodjele nagrada prema tome tko je izradio projekt, a ne kakav je projekt. Jedino ovakvim pristupom provođenju natječaja omogućit ćemo mladim, još uvijek neetabliranim i neumreženim arhitektima, da dobiju šansu projektirati značajne arhitektonske realizacije.

P: Na posljednjim Danima arhitekata spomenut je opsežan rad na konačnom dokumentu novog Pravilnika o standardu usluga arhitekata. U kojem kontekstu bi najavljeni dokument trebao doprinijeti kvaliteti arhitektonskog rada, ali i zadovoljstvu arhitekata?

Ulaskom Republike Hrvatske u EU, zakonom je zabranjeno određivanje minimalnih cijena usluga za brojne profesije, među kojima i za arhitekte te inženjere u graditeljstvu. U tom smislu, zabranjeno je i stegovno kažnjavanje kolega koji ugovaraju svoje poslove ispod realnih cijena poslovanja. To je sve nas koji djelujemo u realnom sektoru u graditeljstvu izložilo pošasti dampinga cijena, gdje pojedine tvrtke otimaju poslove kolegama za upola manje vrijednosti od stvarnih troškova poslovanja. Navedene tvrtke ili imaju riješeno financiranje iz nekih drugih izvora prihoda ili isporučuju svoje usluge ispod stručne razine kvalitete, što u realizaciji gradnje donosi ogromnu štetu i investitorima i krajnjim korisnicima, a posebice arhitektonskoj struci.

P: Koji je lijek za takve pojave koje su štetne i za nas arhitekte?

Za suzbijanje ove pojave, potreban nam je novi Standard usluga arhitekata na kojem radimo već dvije godine i koji je u fazi dovršetka pred javnu raspravu. On će definirati standard arhitektonskih poslova koji je obvezan za svakog profesionalca u našoj djelatnosti, ali isto tako i jasno razgraničiti osnovne poslove od onih dodatnih, koje naručitelji često traže od arhitekata da ih besplatno obave, iako nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom. Arhitektura je kreativna djelatnost u kojoj nema sankcija za kolege koje projektiraju lošu arhitekturu. Ali ono što možemo je da, strukovnim standardom, definiramo razinu opsega i tehničke kvalitete naših usluga, te potičemo arhitekte da se, temeljem obveznog standarda, natječu u tržišnoj utakmici kvalitetom arhitekture koju kreiraju.

P: Kakve su, prema Vašem mišljenju, perspektive arhitektonske struke za ovu godinu i što Hrvatska komora arhitekata priprema od projekata za svoje članove?

Ova godina, na svu sreću, nastavit će trend velikog opsega investicija u graditeljstvu. Prvenstveno tu mislim na već započete projekte koji će se realizirati u 2024. godini. Nesumnjivo je nastupanje recesije u koju su već ušle Njemačka i druge zapadne zemlje, koja za sada nije imala utjecaja na Republiku Hrvatsku zbog izdašnih financijskih sredstava iz EU-a koja se prelijevaju u naše gospodarstvo. Smanjivanjem tih sredstava u narednim godinama, očekujemo smanjenje gospodarske aktivnosti što će svakako imati utjecaja na investicije, a time i na našu arhitektonsku struku. Inflacija i drugi ekonomski čimbenici utjecali su na podizanje cijena građevinskih radova, koji se nisu u istom omjeru prelili u na vrijednost arhitektonskih ugovora. Svjesni smo da su u projektiranju cijene nekih naših suradnika i te kako porasle te se i mi arhitekti, kao nositelji ugovora, moramo osigurati kako bismo od svoga rada mogli dostojno živjeti.

Hrvatska komora arhitekata izvršila je ispitivanje Investicijske vrijednosti građenja za 2022. godinu i planira početkom ove godine to ispitivanje ponoviti za 2023. godinu. Također, proveli smo Istraživanje o stvarno realiziranim bruto vrijednostima satnice arhitektonskih ureda za 2021. i 2022. godinu,koje ćemo ponoviti. Oba istraživanja služe našim članovima kao polazište za izračun realne vrijednosti projektiranja temeljem našeg Pravilnika o standardu usluga. Kroz novi standard usluga koji je u pripremi, preporučit ćemo našim članovima mogućnost odabira izračuna vrijednosti projektiranja na tri načina: temeljem broja norma sati, temeljem postotka od investicijske vrijednosti te temeljem građevinske bruto površine građevine. Ujednačavanjem tih metoda, ali i rezultata izračuna vrijednosti usluga, omogućit ćemo našim članovima lakši i jednostavniji način nuđenja i ugovaranja stručnih poslova u gradnji. U narednom periodu, a nakon usvajanja novog Zakona o prostornom uređenju i Pravilnika o prostornim planovima, nastavljamo rad na našem standardu, kojim ćemo obuhvatiti i stručne poslove prostornog uređenja. Vjerujemo da ćemo novim Standardom usluga bitno unaprijediti poslovanje naših ureda te osigurati kvalitetu naših poslova u budućnosti.

P: Hrvatska komora arhitekata zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata organizira Dane arhitekata 8.0 koji će se održati od 21. do 23. ožujka 2024. u Puli. Što ste predvidjeli za ovogodišnje Dane?

Nakon četiri kongresa arhitekata organiziranih s Udruženjem hrvatskih arhitekata i održanih u Zadru, Opatiji, Splitu i Osijeku, prošle smo dvije godine ponovno organizirali Dane arhitekata zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata, što se pokazalo izuzetno uspješnim i posjećenim. Nastavljajući ideju da se Dani arhitekata održavaju u gradu u kojem je realiziran projekt nagrađen nagradom UHA-e u prethodnoj godini, ove godine je tako odluka pala da se Dani održavaju u Puli. Za naredne dane pripremamo interesantan i bogat program koji će objediniti teme koje interesiraju arhitekte: aktualnosti struke i društva, poticanje vrsnoće arhitekture, dodjelu nagrada HKA-a te nominacije za nagrade UHA-e. Osim toga, pripremamo zanimljive stručne obilaske i razglede te bogat društveni i zabavni program. Vjerujem da će i Dani arhitekata 8.0 privući, kao i do sada, velik broj sudionika i omogućiti nam da se stručno usavršavamo, ali i međusobno družimo, što nam svima, u ovako dinamičnom poslovnom i društvenom okruženju, svakako nedostaje. Pozivam zato sve arhitekte da nam se pridruže na Danima arhitekata 8.0 u Puli.

P: Ova je 2024. godina izborna i u Hrvatskoj komori arhitekata.

Ova je godina superizborna u Hrvatskoj, ali i izborna u našoj Komori. U nadolazećim mjesecima provest ćemo redovne izbore za područne odbore i tijela Hrvatske komore arhitekata. Kako smo u protekle tri godine značajno unaprijedili i digitalizirali poslovanje i komunikaciju s našim članovima, tako i naredne izbore planiramo organizirati prvi puta putem web sustava, što će olakšati našim članovima glasovanje te omogućiti jednostavnije i brže dobivanje izbornih rezultata. Vjerujemo da će novi način izbora povećati broj aktivnih sudionika izbora, a da će se najbolji među arhitektima kandidirati na funkcije u tijelima Hrvatske komore arhitekata. Želja nam je da aktivnijim radom područnih odbora omogućimo neposredan kontakt naših članova s komorom, kako bismo zajedno radili na konkretnim zadaćama koje nam određuju naši članovi.

Vjerujem da je pred nama jedna dinamična i izazovna životna i poslovna godina. Svim arhitektima želim da smognu snage i mudrosti da kroz cjelogodišnji ciklus ostvare svoje želje i planove, sačuvaju svoje zdravlje i da u miru poslovnog i obiteljskog okruženja odole izazovima koji ih očekuju.